Bilong Wanem Yu Mas Hariap na Lusim Dispela Pasin bilong Kaikai Buai

Ol save lain i gat gutpela save long helt bilong yumi, i tok klia olsem: Buai em i no no gutpela long bodi bilong yumi. Dispela em i wanpela tok:

“Sapos yu save kaikaim planti buai, orait ol dispela samting nogut i inap kamap:

  • Tit na gam bilong yu bai i kamap retpela na braunpela
  • Ol sua long maus bilong yu. Gam bilong yu bai kisim sik tu.
  • Ol sik kensa long maus bilong yu o submucous fibrosis (wanpela sik i save kamap bipo long taim yu kisim sik kensa)
  • Ol sua insait long bel bilong yu
  • Sik long lewa bilong yu
  • Em bai kamap olsem wanpela adiksen bilong yu
  • Bai yu bungim ol hevi long mani, wok, na sindaun bilong yu tu.”[1]

Narapela i mekim dispela tok:

“Ol lain i glasim gut dispela pasin bilong kaikaim buai, ol i lukim olsem i gat planti ol sik na hevi i save kamap long bodi bilong man na meri i save kaikai planti buai. WHO i tok olsem buai em i wanpela samting i save kamapim sik kensa long bodi. Planti ol save lain i luksave olsem pasin bilong kaikai buai i save kamapim kensa long maus na nek bilong man. Na wanpela stadi i kamap long ‘Journal of the American Dental Association,’ na i tok olsem planti lain i save kaikai buai bai i kisim wanpela sik ol i kolim ‘Submucous Fibrosis’ long maus. Dispela em i wanpela sik i nogat marasin bilong em, na em bai i pasim maus bilong yu na mekim olsem yu hat long opim maus bilong yu. Na sapos yu kaikai buai planti taim, em bai bagarapim gam na tit bilong yu. Na tit bilong yu bai kamap retpela o blakpela tu.

Wanpela stadi i bin kamap long ‘American Society for Clinical Nutrition,’ i luksave olsem planti ol lain i save kaikai buai bai kisim ‘cardiovascular disease’ (sik bilong lewa), ‘metabolic syndrome’ (narapela sik bilong lewa na blut), na ‘obesity,’ (taim yu patpela tumas).

Na tu, buai inap long bagarapim ol arapela marasin yu kisim. Sapos yu kaikai buai taim yu daunim marasin wantaim, em inap long kamap olsem poisen long bodi bilong yu. Sampela taim buai bai bagarapim dispela marasin na em bai i no inap wok gut. Ol i mas kisim sampela moa save yet long hau buai i save wok wantaim ol kain kain marasin. Sapos yu save kaikai buai, em inap kamap olsem wanpela adiksen na em bai i no isi long stopim.”[2]

Na wanpela moa:

“Ol meri i gat bel o mama i save givim susu long bebi bilong ol, bai inap long kisim planti moa hevi sapos ol i kaikai buai. Buai inap long afektim dispela ‘central nervous system’ (dispela samting i wok long kontrolim olgeta samting bilong bodi bilong yumi) na dispela inap long bagarapim bebi i stap long bel. Ol kemikal insait long buai i ken i go insait long susu bilong dispela mama na mekim nogut long bebi bilong em taim bebi i kisim susu long mama bilong em. Olsem na, sapos yu gat bel o givim susu long bebi bilong yu, no ken kaikai buai.”[3]

[1] Alcohol and Drug Foundation: adf.org.au/drug-facts/betel-nut. Kisim long 12 Mars, 2020.

[2] “How Dangerous is Betel Nut,” https://www.healthline.com/health/betel-nut-dangers. Kisim long 12 Mars, 2020.

[3] “Betel Nut,” https://www.webmd.com/vitamins/ai/ingredientmono-995/betel-nut. Accessed 12 Mars, 2020.

Bilong wanem yu mas lusim dispela pasin bilong kaikaim buai? Bikos buai i wok long kilim papa, mama, brata na susa bilong yu long olgeta de! Na sapos yumi no stopim dispela pasin em bai i kilim yumi na ol pikinini bilong yumi tu.

Olsem na, bilong wanem yu mas lusim pasin bilong kaikaim buai?

Sapos wanpela man o meri i save kilim papa bilong yu, mama bilong yu, brata na susa bilong yu, bebi bilong yu long olgeta de, ating yu bai wok strong tru long stopim em, a? Harim:

  • Buai bai bagarapim kala bilong tit na gam bilong yu na ol bai i kamap retpela, braunpela na blakpela.
  • Buai i save mekim ol sua i kamap long maus na bel bilong yu.
  • Buai inap long givim kensa, pre-kensa fibrosis, o sik long gam long yu.
  • Buai inap givim sik long lewa bilong yu.
  • Buai inap long givim sik long kidni bilong yu.
  • Buai i save westim mani bilong yu. Taim yu baim buai, yu save sot long mani bilong baim kaikai, rent, marasin, na skul fi bilong pikinini bilong yu.
  • Sapos yu wok long kaikai buai i go i go, orait bai yu nidim planti moa buai yet long amamasim yu, na bai yu kisim planti hevi moa long bodi bilong yu long dispela pasin.
  • Em i hat tru long stopim dispela adiksen bilong kaikai buai. Sampela taim, taim yu mekim olsem, bai yu wari na pilim bel hevi, bai yu no inap slip gut, bai bel bilong yu i pilim olsem yu laik traut, bai yu pekpek wara, na bai yu aislip planti.

Bilong wanem yu mas lusim dispela pasin bilong kaikaim buai? Bikos buai i wok long kilim papa, mama, brata na susa bilong yu long olgeta de! Na sapos yumi no stopim dispela pasin em bai i kilim yumi na ol pikinini bilong yumi tu.

Jisas i tokim yumi olsem namba tu lo em i olsem: Yu mas laikim ol arapela olsem yu laikim yu yet. Taim yu kaikai buai, yu no save laikim bodi bilong yu yet. Na taim yu strongim narapela long kaikai buai, yu no soim trupela pasin bilong laikim long em. Mobeta “yupela mas kisim Bikpela Jisas Krais na pasim em olsem klos pait bilong yupela. Na yupela i no ken tingting long bihainim laik nogut bilong bodi” (Rom 13:14).